Kutak za roditelje

Mentalne mape kod djeceUloga roditelja u učenju jezikaBilingvizam i rano učenje jezikaUčenje engleskog jezika kroz igru
Mentalne mape kod djeceMentalne mape su alat kojim učenje možemo učiniti zabavnijim, a pamćenje činjenica lakšim. Nazivamo ih još kognitivnim mapama ili mapama uma. To je specifičan, zrakasti način zapisivanja bilješki i informacija i njihova grupiranja na način da u sredinu praznog papira, vodoravno položenoga, stavljamo središnji pojam, a oko njega raspoređujemo ostale informacije kako bi ih lakše razumjeli i usvojili.

Mentalne mape potiču našu kreativnost, asocijativnost i oslobađanje novih ideja korištenjem lijeve i desne hemisfere mozga tj. kombiniranjem naših analitičkih sposobnosti za koje je zadužena lijeva strana mozga s našom kreativnošću i intuitivnošću, koje odrasli često zapostavljaju, a za koje je zadužena naša desna polutka.

Kako biste djecu uveli u svijet mentalnih mapa, zabavite se i vi s njima. Nemojte im objašnjavati što je to mentalna mapa već ih vodite da sami naprave jednu. Budite tu da ih usmjerite, ali im nemojte davati gotove odgovore. Postavljajte pitanja, a odgovore neka sami nalaze i tako stvaraju svoju mentalnu mapu. Ne inzistirajte na urednosti i preciznosti jer mentalne mape služe razvoju kreativnosti vaše djece, slobodnom strujanju ideja i informacija kako biste ih što bolje povezali u smislenu cjelinu. Mentalna mapa ne treba biti umjetničko djelo, niti je drugi moraju razumjeti. Važno je da se vaše dijete snalazi u njoj i da je ono razumije. Koristite što više boja, simbola, crteža i ključnih riječi. Nemojte ispisivati cijele rečenice ili odlomke. Koristiti možete i slike iz novina i časopisa, možete lijepiti, naknadno dodavati ili mijenjati mentalnu mapu u svakome trenutku. O samoj kompleksnosti mape odlučujete samo vi ili vaše dijete. Pustite mašti na volju!

Pomoću mentalnih mapa pojednostavljujete kompleksne ideje, a djeci ne dosade brzo zbog zanimljivosti kombiniranja boja, crteža i simbola. Ne zaustavljajte se na jednoj mapi. Neka vam ona bude ishodište za mnoge druge jer svaka informacija može biti glavna tema sljedeće mape.

Brzo čitanjeNemojte misliti da su mentalne mape namijenjene samo djeci. Koriste ih svi – od učenika do poslovnih ljudi. Koristimo ih za učenje, planiranje, prezentacije i mnoge druge stvari. Jednom kada uđete u svijet mentalnih mapa pred vama se otvaraju brojne mogućnosti koje možete od njih dobiti. Iskoristite ih!
Mentalne mape olakšavaju učenje pomažući nam da jasnije odvajamo bitno od nebitnoga, lakše uočavamo veze između činjenica i dobijemo cjelokupnu sliku problema. Potiču kreativnost i rađanje novih ideja pomažući nam da razmišljamo „izvan okvira“.

UPUTE ZA IZRADU MENTALNE MAPE:

1. Pomognite djetetu izabrati glavnu temu koju ćete smjestiti u sredinu vodoravno položenog papira te nacrtajte krug oko nje. (Ako nemate pri ruci veći papir, zalijepite nekoliko A4 papira – važno je da ih položite vodoravno). Središnji pojam prikažite pomoću crteža, slike ili ključne riječi.
2. Iz središnjeg pojma povucite glavne linije (mogu biti nešto deblje) koje su direktno povezane s glavnom temom te na njih napišite na što se odnose (npr. ako izrađujete mentalnu mapu lektire, u sredini može biti naslov, a na granama poglavlja). Neka svaka linija bude u svojoj boji te pravilno raspoređena oko glavne teme.
3. Iz glavnih crta možete povlačiti dalje podteme ovisno o temi koju crtate i vašim asocijacijama na središnji pojam.
4. Riječ ili simbol proizvodi mnoštvo asocijacija zato ne zatrpavajte mapu suvišnim rečenicama.
5. Koristite boje, a ako vam zatreba još mjesta jednostavno zalijepite nove papire na postojeću mapu ili pak izradite novu.

MAJA SALAPIĆ, profesorica hrvatskog jezika i književnosti

Korisni savjeti za učenje engleskog jezika s Vašim mališanom

learn„S učenjem engleskog jezika treba krenuti što prije” postalo je uvriježeno mišljenje mnogih roditelja danas. Naime, brojna istraživanja i praksa pokazali su kako djeca u ranoj dobi s lakoćom usvajaju strani jezik i kako taj proces ima pozitivne učinke na ostale djetetove sposobnosti. Oponašanje pravilnog naglaska samo je jedan od tih pozitivnih učinaka zbog čega se preporuča učenje sa stručnim osobljem. Pored stručnjaka, bitnu ulogu u usvajanju jezika dakako ima i roditelj. Donosimo nekoliko savjeta kako se Vi kao roditelj možete aktivno uključiti u djetetov proces učenja engleskog jezika u ranoj dobi.
Dijete najbolje uči kroz igru, pjevanje i pokret. Jedna od omiljenih igara svakako jest memory s kojom možete učiti bilo koji vokabular – hranu, dijelove tijela, boje, igračke, odjeću, životinje itd. Bitno je da se vokabular odnosi na nešto iz djetetove okoline s čime se može poistovijetiti. Nemate memory kod kuće? Neka Vam to ne bude prepreka učenju s djetetom jer igru možete zajedno s djetetom napraviti! Osmislite sami set kartica s vokabularom koji želite učiti ili ponavljati. Kartice možete iskorsititi i za neke druge igre kao primjerice za oblačenje medvjedića. Označite kartice brojevima od 1 do 6 i bacite kocku. Obucite ili skinite medvjediću komad odjeće koji ste bacanjem kocke dobili. Na ovaj način možete i sami nacrtati svog medvjedića. Dijelove tijela označite brojevima te crtajte one koje dobijete bacanjem kocke. Tko prvi nacrta cijelog medvjedića, pobjeđuje! Vokabualar s vremenom proširujte. Vaše dijete već je naučilo 12 dijelova tijela? Bacajte dvije kockice ili oblačite medvjedića brojevima od 1 do 6, a brojevima do 12 mu bojite odjeću. Ovom igrom ujedno možete ponavljati i brojeve. Nemate nikakvu igru pri ruci, a želite učiti engleski s djetetom? Pitajte ga da nacrta svoj dan, svoje prijatelje, što su taj dan od odjeće nosili, kakvo je vrijeme vani. Sav vokabular koji dijete nacrta neka bude na engleskom! Nadalje, većinu svakodnevnih aktivnosti – odlazak u vrtić, na igralište ili u kupovinu – možete pretvoriti u prigodne situacije za učenje engleskog. Kuhanje ili kupovinu možete učiniti zabavnim iskustvom za Vas i Vaše dijete! Recite mu da je ono Vaš pomoćni kuhar te da Vam dodaje svu potrebnu hranu i sastojke. Ovo je odlična prilika za učenje hrane, boja ili brojeva na engleskom. Vrijeme na igralištu iskoristite za brojalice. Dijete može brojati koliko mu je sekundi potrebno za spuštanje niz tobogan, koliko je djece danas na igraštu, koliko je puta skočilo itd. Pri kupovini igračaka, razmislite o mogućnosti da neka do njih „govori” engleski te svako jutro Vašeg mališana probudi s Good morning, how are you?.
Dakle, mogućnosti učenja engleskog jezika s Vašim djetetom beskonačne su. Vaše dijete će imati osjećaj potpore koji mu puno znači u toj dobi, a i Vi ćete zajedno s djetetom zasigurno uživati!

prof. Marina Rajič

4.1.1Roditelji se često pitaju kada početi s učenjem jezika – je li od rođenja prerano ili polaskom u školu prekasno. Moderna lingvistička istraživanja pokazala su da je rano učenje jezika preduvjet za njihovo svladavanje, ali i lakše učenje ostalih predmeta kasnije.

Što je bilingvizam?
Dvojezičnost (bilingvizam, lat. bilinguis) se definira kao sposobnost pojedinca, grupe ili naroda da se služi dvama jezicima.

Kada govorimo o bilingvizmu potrebno je razlikovati nekoliko termina:

• Rani bilingvizam – usvajanje oba jezika do četvrte godine;
• Kasni bilingvizam – usvajanje drugog jezika poslije četvrte godine života;
• Simetrični bilingvizam – označava podjednako poznavanje oba jezika;
• Asimetrični bilinvizam – označava slabije poznavanje drugog jezika (pasivni i nereciptivni bilingvizam).

Postoje razne teorije kada je najbolje početi, a većina se znanstvenika slaže da je idealno početi što prije, u najranijoj dobi paralelno s materinjim. Preporučljivo je da se dijete izloži istovremeno materinjem i stranom jeziku kako bi ono spontano usvojilo oba. U jednoj će fazi doći i do miješanja jezika odnosno ubacivanja nepoznatih riječi iz jednog jezika u drugi, ali će s vremenom to nestati i oba će jezika djelovati kao zasebne cjeline.
U razdoblju između 4. i 6. godine života dijete najbolje uči jezik kroz zabavne sadržaje: igru, pjesmice, brojalice, glumu, a automatski usvaja intonaciju, ritam, strukturu i izgovor stranog jezika. To dakako ovisi o vanjskim i unutarnjim faktorima jezičnog okruženja , didaktičnim materijalima i metodama, raspoloživom vremenu. Preporučljivo je da dijete krene s učenjem jezika do desete godine jer sposobnost učenja jezika slabi s godinama.
U učenju stranog jezika veliku važnost ima profesor koji kroz opuštenu prijateljsku atmosferu stvara uvjete za spontanu komunikaciju bez straha od pogreške i eksperimentiranja s jezikom.
Učenje stranog jezika od malih nogu pozitivno se odražava na razvoj djetetovih intelektualnih sposobnosti jer potiče veću fleksibilnost u razmišljanju, bolji osjećaj za jezik te stvara dobru podlogu za jezičnu nastavu u školi. Također oplemenjuje duhovni razvoj jer dijete razvija toleranciju i poštivanje stranih kultura te ljubav prema jeziku i književnosti.

prof. Daniela Dapas

Djeca predškolske dobi su po prirodi zaigrana te je važno da sve što i nauče prije škole, uče kroz igru. Kao učitelj djece školske i predškolske dobi uvijek sam primoran smišljati razne kreativne i zabavne igre kako bi nastavni sat prošao što veselije.

Vrlo jednostavne pjesmice s pozdravima Hello i Goodbye su vrlo popularne među trogodišnjacima jer se i u obiteljskom okruženju najčešće susreću s pjesmicama različitih sadržaja. Važno je da i neke od njih budu na engleskom jeziku.
Od onih jednostavnijih ‘Hello song’:
Hello everyone
Tralalalala
Hello everyone
Traaa – la la la la la
Hello everyone

Do malo kompliciranijih primjerenih za stariju djecu ‘Hello song’:

Hello hello children
are you ready to play?
Hello hello children
Let’s learn English today!
Hello hello teacher
we’re ready to play.
Hello hello teacher
we speak English hooray!

Djeca ove dobi najčešće već znaju brojati do 10 tako da postoje brojne aktivnosti u kojima djecu upoznajemo s brojevima ‘Numbers song’
One, two, three, four, five, six
One, two, three, four, five, six
Do you know your numbers,
can you count to six?
One, two, three, four, five, six

a) Što nedostaje?
Brojeve poredamo od 1 do 10 po redu da se djeca upoznaju s izgledom brojeva i mičemo jedan po jedan, a djeca nam govore koji broj s ploče nedostaje. To činimo sve dok na ploči ne ostane niti jedan broj pa djeca moraju ponoviti sama sve brojeve usmeno.
b) Crtanje brojeva – teacher ili dijete crta dio po dio nekog broja, a ostali učenici prije nego završi moraju pogoditi o kojem broju se radi.
c) Spajanje točkica – teacher točkicama od 1 do 10 (ili onog broja do kojeg djeca znaju brojati) crta oblik brojeva. Djeca dolaze i spajaju točkice i otkrivaju o kojem broju se radi. Djeci se može i napomenuti da su se brojevi malo “napili” pa su pali ili na nos ili na leđa (što im je jako zabavno) pa će im biti zanimljivije otkrivati o kojem se broju radi.

Izrađivanje brojeva / životinja i drugog od raznih materijala koristi se i u učenju engleskog jezika kod najmanje djece. Jedna od osnovnih metoda učenja slova u prvom razredu je i izrađivanje slova od različitih materijala (plastelin, konac, vuna, čačkalice i sl.) Isto se koristi i kod učenja engleskog jezika pa se učenicima u malim grupama može ponuditi materijal (plastelin, kolaž papir za učenje boja i sl.) od kojeg oni izrađuju plakate što su novo naučili i usvojili.

Aktivnosti učenja boja i životinja najčešće uključuju:

a) coloring dictations (diktate bojanja) u kojima djeca bojaju ono što su naučili bojama koje poznaju ili ih uče kroz bojanje.
b) Djeca također mogu donijeti svoje najomiljenije igračke pa ih prezentirati drugoj djeci govoreći kojima
bojama su obojane igračke.
c) Flashcards, ili kartice sa slikama, su osnovna vizualna pomagala svakog učitelja i nezaobilazne su u učenju boja, ali i drugog vokabulara.
d) Često povezujemo boje sa životinjama koje već poznaju ili imaju za kućne ljubimce. Povezuju životinje s njihovim
bojama.
e) Izmišljanje pjesmica i zapisivanje njihovih ideja. Djeca rado izmišljaju stvari i pjevaju pa će im biti zanimljivo izmisliti pjesmu o bojama ili životinjama koju će pjevati tu i tamo dok uče ili ponavljaju.

Dodatni materijali / sadržaji za učenje jezika

Osim zanimljivih aktivnosti kojima se nastoji potaknuti zanimanje djece za usvajanje engleskog jezika, korisno je uvijek imati pri ruci neke dodatne materijale kojima se te aktivnosti mogu dodatno obogatiti. Osim slikovnica,
crtića, priča i sl. navedimo samo neke koje možete pronaći u vlastitom domu, a koje možete iskoristiti kao koristan materijal za učenje stranog jezika.

PLIŠANCI:
Uvijek pri ruci i vrlo korisni kod usvajanja pojmova životinja. Možete ih kombinirati s mystery feely bag u kojoj pomoću dodira pokušavaju definirati o kojoj se životinji radi.

RAZNI ODJEVNI PREDMETI:
Šeširi, rukavice, šalovi, naočale, narukvice, naušnice i sl. su dobar način usvajanja određenih gramatičkih struktura čija pravila djeca još ne znaju (possessive s – Marija’s gloves, Tin’s scarf itd.)

DRUŠTVENE IGRE
Igre kao „Monopoly“ i „Pogodi tko“ su savršene za učenje. U „Monopolyju“ učenici na svakom polju moraju pogoditi što se nalazi na slici i osvajaju novce za točan odgovor. „Pogodi tko“ je savršena za vježbanje postavljanja pitanja i opisivanje likova sa slika.

POST-IT PAPIRIĆI:
Igre su uvijek zabavne, a tako i igre pogađanja. Post-it papirić zalijepi se djeci na leđa ili čelo. Djeca tada postavljaju osnovna pitanja na engleskom jeziku, a ostali odgovaraju samo sa YES ili NO dok ne Pogode određeni pojam (najčešće osobu).

VREMENSKA KAPSULA:
Jedan od zanimljivijih načina kako pokazati djeci da su napredovala u učenju. Na početku učenja u kutiju (vremensku kapsulu) se stavljaju sličice (koje su učenici znali pogoditi na početku usvajanja jezika), mali zadaci
(koje su učenici znali riješiti na početku usvajanja jezika) i sl. Nakon određenog vremena predmeti se vade i učenici ih sami ponovno definiraju, a možda i opisuju te ispravljaju zadatke i shvaćaju koliko su napredovali u učenju.

Marko Brkić